loader

Kako beba „govori“, a kako roditelj uči da je razume

Plakanje bebe je najraniji i najvažniji oblik komunikacije odmah nakon rođenja. Iako većina roditelja plač doživljava kao znak da nešto nije u redu, on je zapravo bebin način da kaže: „Trebaš mi, nešto se dešava u mom telu ili oko mene.”

Razumevanje zašto bebe plaču i šta različiti tipovi plača znače, jedan je od najvažnijih koraka u stvaranju sigurnog, responzivnog odnosa.

Zašto bebe plaču? (i zašto je to potpuno normalno)

Od rođenja, beba koristi tri osnovna organizaciona obrasca ponašanja – gledanje, sisanje i plakanje. Dok nema reči, plakanje je njen glavni signal kojim:

  • istražuje okolinu
  • privlači pažnju odraslog
  • traži smirenost i regulaciju
  • ukazuje na fiziološke potrebe (glad, pospanost, nelagodnost)

Kada se roditelji pitaju kako izgleda normalno plakanje bebe, odgovor glasi: pre svega zavisi od uzrasta i temperamenta. U prvim nedeljama, plač je spontana reakcija, a kako beba raste, on postaje alat komunikacije i deo međusobnog usklađivanja roditelja i deteta.

Kako plakanje postaje komunikacija?

Iako je u prvim danima života plakanje refleksno, vrlo brzo počinje da dobija i komunikacijsku funkciju, beba uči da plačem može da:

  • dozove roditelje
  • dobije odgovor
  • utiče na okolinu

Ovo nije manipulacija, to je razvoj.

Da bi plakanje zapravo imalo komunikacijsku vrednost, postoje dva ključna uslova:

 

  1. Različite vrste bebinog plača nastaju iz različitih stanja

Bebe ne plaču isto kada su gladne, uplašene, pospane ili ih nešto boli. Promene u visini tona, intenzitetu i ritmu omogućavaju odraslom da prepozna značenje signala.

 

  1. Odrasli intuitivno razlikuju značenje plača

Roditelji prirodno postaju sve bolji u „čitanju“ signala. Istraživanja pokazuju da odrasli sa iskustvom lako razlikuju vrste plača — jer beba i roditelji stalno uče jedno drugo kroz responzivnu komunikaciju.

Ovaj proces zajedničkog prilagođavanja naziva se međusobna regulacija, i predstavlja osnov sigurne privrženosti.

Vrste bebinog plača u ranom uzrastu su: gladni, ljutiti, bolni i plač nelagodnosti. Jedno od najčešćih pitanja roditelja je:

„Kako da razlikujem vrste bebinog plača? ”Wolff (1969) je izdvojio tri osnovne vrste:

  • Osnovni (gladni) plač – ritmičan i postepen
  • Ljutiti plač – intenzivniji, sa većom količinom vazduha kroz glasnice
  • Bolni plač – nagao, prodoran, visoke frekvencije

Plakanje kao prozor u razvoj nervnog sistema

Plakanje bebe daje važne informacije o funkcionisanju centralnog nervnog sistema.

Studije (Michelsson & Michelsson, 1999) utvrđuju da plač novorođenčeta ima osnovnu frekvenciju od 400–600 Hz, uz ritmično podizanje i spuštanje melodije. Ova struktura se menja kako se mozak razvija. Zato se kaže da plakanje nije samo signal – već i indikator neurološke zrelosti.

Temperament i plakanje: zašto neka deca plaču više?

Roditelji često osećaju da su neke bebe „lakše”, a neke „teške ili zahtevne”. Deca sa osetljivijim temperamentom:

  • intenzivnije reaguju
  • brže su preplavljeni utiscima
  • imaju „neugodniji” ton plača
  • teže se umiruju

To nije greška roditelja, niti znak da nešto radite pogrešno. To je deo prirodnih razlika u temperamentu.

Zašto bebe imaju faze pojačanog plakanja? (razvojni skokovi)

Sva zdrava deca prolaze kroz periode kada:

  • više plaču
  • traže više nežnosti i bliskosti
  • deluju uznemireno
  • teško se uspavljuju, često se bude
  • stalno traže prisustvo odraslog

Kao što telo raste u naletima, tako i mozak prolazi kroz intenzivne faze reorganizacije. U tim periodima beba može da nauči: da uhvati igračku, da se okrene, da sedne, da puzi, da stoji, da napravi prvi korak. Razumevanje ovih faza smanjuje stres roditelja i jača poverenje u sopstvenu ulogu.

Plakanje je prirodan deo razvoja i najraniji oblik komunikacije. Razumevajući zašto bebe plaču, koji su tipovi plača, kada nastupaju razvojni skokovi i šta znači prekomerno plakanje, roditelji dobijaju osećaj sigurnosti — a beba dobija osećaj da nije sama.

Upravo u tom susretu – između bebinog signala i roditeljske prisutnosti – počinje da se stvara sigurna, stabilna i nežna veza.

Ako želiš da dobiješ još ovakvih uvida, praktičnih primera i stručnih objašnjenja o trudnoći i ranom roditeljstvu, prijavi se na naš newsletter na www.responzivnoroditeljstvo.com

Snežana Milanović
diplomirani fizioterapeut
SI Baby terapeut, Marte Meo terapeut

img

Copyright & Designed By

Project Factory

Kontakt mail

responzivnoroditeljstvo@gmail.com

Kontakt telefon

+381642672238

Adresa

Bulevar despota Stefana 124/4, Beograd

img
back-to-top