“Ne morate da budete najbolji roditelji svom detetu - dovoljno je da budete respozivni”

Responzivno roditeljstvo
- Prepoznavanje i predviđanje stanja svesti bebe
- Saradnička komunikacija – temelj razvoja I napredovanja bebe
- Samoregulacija u prvih šest meseci – roditelj kao koregulator deteta
- Roditeljska prisutnost – prihvatanje signala deteta, saosećajnost i ljubaznost u interakciji
- Rano prepoznavanje teškoća - sagledavanje problema iz pravog ugla
- Individualan profil senzornih preferencija I tolerancija




Usluge koje pružamo
Podrška I edukacija parova koji očekuju dete I roditelja male dece kroz savetovanja I idividualni rad online/uživo
Personalizovani programi tokom trudnoće I nakon porođaja – podrška I savetovanje
Direktan rad sa bebama I malom decom u prisustvu roditelja
Edukacija stručnjaka I mentorski programi podrške
Edukacija putem radionica I rada u malim grupama online/uživo
Edukacija putem video materijala
Podrška I edukacija parova koji očekuju dete I roditelja male dece kroz savetovanja i idividualni rad online/uživo
- Kada se govori o uticaju roditelja na dete i njegov razvoj, savremeni pristupi odbacuju ideju da roditelj ima jednosmerni uticaj na dete. Umesto toga, ističe se važnost međusobnog uticaja u širem socijalnom okruženju. Kao što roditelji utiču na dete, tako i dete utiče na roditelje, odnosno, povratno reaguje na karakteristike i ponašanje koje dete ispoljava.
- Postupci roditelja nakon rođenja deteta su promenjivi – određeni su biološkim faktorima, ali na njih utiču i očekivanja, kao i društvene norme.
- Prenatalna psihologija proučava uticaj trudnoće na osobine deteta i njegovo ponašanje nakon rođenja. Bebe su kompetentne odmah nakon rođenja – ne samo da su svesne svog okruženja, već i pokazuju spremnost da se sa njim povežu.
- Da bi odrasli znali kako da reaguju na dete, moraju biti upoznati sa različitim stanjima svesti novorođenčeta. Današnja saznanja o razvoju beba utiču na način ophođenja prema deci.
Personalizovani programi tokom trudnoće i nakon porođaja – podrška i savetovanje
- Ponašanje novorođenčeta biće oblikovano već tokom 9 meseci u materici. Poznato je da stres, briga, razne vrste problema imaju uticaj i da zato treba obezbediti optimalne prenatalne uslove za razvoj deteta. Znaci koje in utero primaju od majke oblikuju njihove odgovore i pripremaju ih na to da posle porođaja budu prijemčivi za njene ritmove i signale.
- Svako dete ima jedinstven način kako prima informacije putem svojih čula koje dolaze iz njegovog tela i spoljašnjeg sveta. Mnogi već od prvih dana po rođenju pokazuju teškoće kada treba da se uspavaju, da jedu, da se smire nakon plakanja.
- Skorija istraživanja dečijeg razvoja omogućavaju nam da bolje razumemo procese koji se odvijaju u pozadini ponašanja svakog deteta, a koji se tiču fizičke i socijalne sredine koja ih okružuje. Saznanja o načinima na koje ljudska bića prepoznaju senzacije i organizuju senzorne informacije kako bi prevazišli svakodnevne izazove su nas dovela do razumevanja senzorne integracije i njenog uticaja na individualne razlike kod beba, male dece, tinejdžera i odraslih.
- Teškoćama u organizaciji senzacija iz sopstvenog tela i okruženja, decu ometa u istraživanju prostora i povezivanju sa ljudima. Može da se dogodi da nedovoljno razviju sposobnost emocionalnog izražavanja za njihov uzrast.

Direktan rad sa bebama i malom decom u prisustvu roditelja
- Prevremeno rođenje, težak porođaj, prisustvo deformiteta na rođenju kao što je Torticolis, nepravilan položaj stopala, hipo ili hipertonus, razlozi su da roditelji potraže stručnu pomoć kako bi beba bila što pre uključena u tretman.
- Kod nekih beba teškoće tokom perioda adaptacije mogu da se odraze kroz otežano hranjenje ili teškoće u uspavljivanju i održavanja sna u kontinuitetu.
- Kada su deca starija od godinu dana, pored navedenih teškoća roditelji najčešće uočavaju nemogućnost održavanja pažnje u igri, odbijanje određne vrste hrane, česta buđenja tokom noći, hiperaktivnost u ponašanju, pre svega u igri.
- Rana intervencija obuhvata multidisciplinarne postupke sa ciljem unapređenja zdravlja i dobrobiti deteta, osnaživanja njegovih kapaciteta, smanjenja razvojnih teškoća, prevencije dodatnih izazova i, što je najvažnije, promovisanja responzivnog roditeljstva i jačanja porodice.
- Kroz direktan rad sa detetom i roditeljima bez striktne primene određene metode ili tehnike, uz sagledavanje deteta u celosti ali i njegove porodice i okruženja u kome se nalazi, zajedno dolazimo do rešenja koje je za dete u tom trenutku najoptimalnije.

Edukacija stručnjaka I mentorski programi podrške
- Profesionalci pomagačkih profesija se u svakodenvnom radu susreću sa puno izazova, integrativan pristup omogućava donošenje kvalitetnijih odluka I postizanje boljih rezultata.
- Personalizovani mentorski program je namenjen fizio I radnim terapeutima, defektolozima, logopedima, pedagozima, vaspitačicama I medicinskim sestrama ali I svima ostalima koji su na direktan ili indirektan način uključeni u rad sa bebama/decom I njihovim roditeljiam.
- Poruka koju dete šalje nije uvek jasna i odrasli mora da je „dekodira“ da bi je razumeo. Deca slanjem poruka pokušavaju da zadovolje svoje trenutne potrebe koje imaju i postaju frustrirana ako ih odrasli ne razumeju.
- Podrška profesionalcima u Razumevanju u načinu povezanosti senzornog procesiranja, samoregulacije i rane komunikacije, može pomoći u ostvarivanju kvalitetnije interakcije roditelja/stručnjaka i deteta sa neurorazvojnim teškoćama.
- Da bi odrasli znali kako da reaguju na dete, moraju biti upoznati sa različitim stanjima svesti novorođenčeta. Današnja saznanja o razvoju beba utiču na način ophođenja prema deci.
- Rad se odvija jedan-na-jedan online ili u manjim grupama, po potrebi I uživo. Deljenje uvida, učenje I povezivanje pomaže svima koji žele da uvećaju svoje kompetencije I unaprede profesionalni rad.

Edukacija putem radionica i rada u malim grupama za roditelje i stručnjake online/uživo
- Rad se sastoji iz direktnog rada sa bebama/decom i edukacije roditelja i stručnjaka koji se bave decom. Za svako dete/porodicu ponaosob personalizujemo/prilagođavamo tretman koji nije orijentisan ni na jednu metodu isključivo kao što je praksa u tradicionalnom pristupu, već na opštu dobrobit deteta i njegove porodice – da se stvari vide iz ugla DETETA.
- Rad se odvija uživo ili online prema potrebama I mogućnostima deteta I roditelja ili stručnjaka koji je uključen u medicinski ili pedagoški tretman (fizio/radni terapeut, defektolog/logoped, vaspitačica u vrtiću/učiteljica u školi, dadilja/personalni asistent, sportski trener…)
- Deljenje uvida, učenje I povezivanje pomaže svima koji žele da uvećaju svoje kompetencije I unaprede profesionalni rad.

Edukacija putem video materijala
- Nekadašnji pristup u radu sa decom kada su stručnjaci različitih specijalnosti svako za sebe procenjivali dete i zatim nezavisno od drugih sprovodili tretmane uz eventualnu razmenu mišljenja, odavno je napušten. Primena standardizovanih instrumenata od strane stručnjaka, za roditelje i decu je često iscrpljujuća i dobijeni rezultati često ne daju pravu sliku deteta i njegovih potencijala za razvoj jer se uglavnom utvrđuje šta dete ne može a ne šta može da uradi.
- Video snimci omogućavaju: prikupljanje informacija o ponašanju u realnim svakodnevnim situacijama, prikazuju potencijale deteta, daju uvid kakva je podrška potrebna detetu, omogućavaju profesionalcima da prilagode podršku stvarnim potrebama deteta, daju mogućnost davanja informacija roditeljima korak po korakc, omogućavaju proveru postupaka i praćenje procesa napredovanja, daju mogućnost uživanja u postignućima, omogućavaju rad kada to nije moguće uživo
- Korišćenje video materijala, snimaka svakodnevnih situacija u poznatom okruženju je postao standard u radu sa roditlejima i decom.



Proces
-
-
Rane interakcije – intrauterino
Istraživači su utvrdili da postoje tri različita nezavisna informaciona kanala kojima se ostvaruje veza između majke i deteta pre rođenja: fiziološka, komunikacija na osnovu ponašanja I empatička komunikacija1. -
Porođaj – zadatak na rođenju
Kada trenutak porođaja dođe, majka mora da bude spremna da stvori novu vezu i da bude izuzetno prijemčiva za stanje potpune uključenosti u kome majka postaje sposobna „da se stavi na bebino mesto“.2. -
Interakcija - 4 stadijuma
Prvi zadatak beba je da dostignu kontrolu nad sistemima svog inputa i outputa. Da bi obratili pažnju na odrasle koji su u interakciji sa njima, odojčad moraju kontrolisati motornu aktivnost, stanje svesti i odgovore autonomnog nervnog sistema.3. -
Plakanje kao način komunikacije
Bebe od samog rođenja poseduju organizacione obrasce ponašanja – gledanje, sisanje i plakanje, kojima nadgledaju i istražuju okolinu. Najvažniji oblik komunikacije sa roditeljima za novorođenče je plakanje.4. -



Utisci roditelja
"Snežana mi je bila oslonac od prvog dana—pomogla mi je da se povežem sa detetom, prepoznam njegove potrebe i suočim se sa izazovima razvoja. Njena podrška, znanje i posvećenost su neprocenjivi. Uvek dostupna, spremna da pomogne i pruži rešenja, ona je istinski stručnjak i divan čovek. Od srca preporučujem saradnju s njom!"
"Majčinstvo u 44. godini donelo mi je nezamislivu sreću, ali i mnoge izazove. Nakon teškog porođaja i nesigurnosti u prvim danima, intuicija me je odvela ka Snežani Milanović—osobi koja je postala ne samo stručna podrška mom detetu, već i moj lični oslonac. Njena stručnost, pronicljivost i posvećenost pomogle su nam da prebrodimo poteškoće i pronađemo sigurnost u svakom koraku. Kroz neizmernu toplinu, razumevanje i neprestanu dostupnost, Snežana je postala ključni deo našeg života, a njeni saveti su bili podjednako dragoceni za mene koliko i za moju bebu. Danas, kada se osvrnem na prve mesece, znam da je njeno vođstvo bilo presudno. Njena podrška nije samo profesionalna—ona je brižan, posvećen čovek koji istinski razume potrebe porodica. Svima od srca preporučujem Snežanu, jer deca kojima pomogne ne postaju samo njeni pacijenti, već deo njene velike porodice."




